| |
 |
| |
ZAKARPATSKA PRIVREDNA KOMORA |
|
 |
| |
Sporazum o saradnji sa RPK Novi Sad |
Zakarpatska privredna komora i Regionalna privredna komora Novi Sad potpisale su Sporazum o saradnji 2004.
godine. Kao najvažnije oblasti saradnje istaknute su sledece:
- Održavanje prezentacija, izložbi, seminara, konferencija i poslovnih sastanaka itd
- Formiranje zajednickih službi za pronalaženje poslovnih partnera
- Sakupljanje informacija i davanje saveta privrednicima
- Razmena aktuelnih zakonodavnih i normativnih akata
| |
„Dani međunarodnih poslovnih kontakata“ |
Zakarpatska privredna komora organizuje manifestaciju „Dani međunarodnih poslovnih kontakata“, koja će se održati u Užgorodu, u periodu 21 – 23 februar 2006. godine. Oblasti u kojima će se organizovati poslovni sastanci obuhvataju sledeće:
- Poljoprivredna mehanizacija i tehnologije
- Setva
- Đubriva i hemikalije
- Proizvodi poljoprivrede i prerađivačke industrije
- Proizvodnja prehrambenih proizvoda
- Pakovanje i oprema za pakovanje
- Mašine i tehnologije za prehrambenu industriju
Manifestacija ima za cilj da okupi poslovne ljude iz Rumunije, Slovačke, Mađarske, Poljske, Hrvatske i Srbije i Crne Gore.
Kotizacija iznosi EUR 145,00 (smeštaj na bazi punog pansiona, usluge prevođenja i oglašavnja u Katalogu manifestacije). Rok za prijavu je 03. 02. 2006. godine.
Kontakt osoba u RPKNS: Biljana Barošević, Tel: 021 468921, e-mail: bbarosevic@rpkns.co.yu
Užgorod je najvažniji privredni centar Zakarpatske oblasti. Prema statističkim podacima (od januara 2003.godine) u Užgorodu postoji 4.617 registrovanih preduzeća.
Osnovne grane privrede u Užgorodu su prehrambena industrija, laka industrija, prerada drveta i proizvodnja nameštaja, proizvodnja mašina i opreme.
Užgorod raspolaže sa veoma razvijenom poslovnom infrastrukturom, koja obuhvata mrežu banaka i osiguravajućih preduzeća (15 komercijalnih banaka, uključujući filijale) i 30 odeljenja koja funkcionišu u Užgorodu.
1.375 malih preduzeća u Užgorodu obezbeđuje 33,5% društvenog proizvoda grada a zapošljava oko 11.000 ljudi. Njihov broj je stalno u porastu. Uglavnom su zastupljeni u proizvodnji hrane, prerađivačkoj industriji, trgovini i uslugama.
Preduzeća iz Užgoroda najviše obavljaju spoljnotrgovinsku razmenu sa partnerima iz Mađarske, Italije, Velike Britanije, Slovačke, Nemačke i Austrije.
Vodeće robe u izvozu su: nameštaj, građa, tekstil, obuća, vino, mineralna voda.
Najviše uvoze: tekstilne štofove, mašine, opremu, alkoholna i bezalkoholna pića, vozila i benzin.
01.01.2003.godine postojalo je 119 preduzeća sa stranim kapitalom.
Na poboljšanje investicione klime u regionu pozitivno je uticalo donošenje Zakona o specijalnim uslovima investicionih aktivnosti u Zakarpatskoj oblasti koji se odnosi na prvih 15 godina poslovanja preduzeća i koji predviđa brojne carinske i poreske olakšice za privredne subjekte.
Struktura usmerenih stranih investicija: prerađivačka industrija – 51,2%; trgovina – 34%, hoteli i restorani – 4,9%; građevinarstvo – 4%; transport – 1,6%; ostalo – 4,3%.
Ukupan iznos stranih investicija iznosio je u prošloj godini 25 miliona dolara.
Oblast poseduje tipične tranzicione postkomunističke probleme društva. Javlja se veliki broj nezaposlenosti koji izaziva ekonomsku migraciju u zapadne krajeve. Ekonomija trpi značajno smanjenje obima proizvodnje i stagnaciju u poslednjoj dekadi. Industrija je trenutno oslonjena prema lokalnim sirovinama: drvnoj građi, proizvodnji nameštaja i proizvodnji hrane. Ove tri kategorije čine 68% od ukupne industrijske proizvodnje. Rudarstvo je oslonjeno na manje delove ovog regiona, a obuhvata preradu soli, zlata, žive, zeolita i stena koje se koriste za konstrukciju materijala. Poljoprivreda ima ograničen značaj zbog nepovoljnih klimatskih uslova. Ovde je samo 0,15 ha oranica po čoveku. Oblast nemože da proizvede dovoljno žitarica, mesa i mleka, čak i za svoje potrebe. Šumarstvo je bitan sektor u ekonomiji. Šume pokrivaju 51% oblasti(6.500 km2). Rudnici soli i jezera, kao i izvori termalne mineralne vode obezbeđuju osnovu za zdravstveni turizam. Prirodno očuvanje je važan deo Zakarpatske ekonomije. Zaštićene prirodne zone čine 12% teritorije.
Zbog velikog broja reka u oblasti zaštita od poplava čini veoma bitnu stvar (685 km nasipa).